OS Nikole Hribara - Velika Gorica

Najveća škola u Velikoj Gorici
Završna svečanost Mjeseca školskih knjižnica PDF Ispis

mjesec skolskih_knjznica_

Dana 7. studenog 2014. godine u našoj je knjižnici održana završna svečanost Međunarodnog mjeseca školskih knjižnica. Na svečanosti su proglašeni i nagrađeni pobjednici natječaja za najbolju ilustraciju naslovnice pročitane lektire. Učenici nižih i viših razreda priredili su kratku priredbu kako bi nam uljepšali ovaj događaj. Sviralo se, recitiralo i glumilo.

Petra Mesić iz 6. d razreda svirala je skladbu „Pink Panther“ Henryja Mancinija. Marta Kitarović iz 3. d razreda pročitala nam je kako doživljava „Jesen“, a Klara Rajković i Jana Fabečić iz 3. e razreda recitirale su „Jesenka“. Našoj priredbi radosno su se odazvali i prvašići. Učenici 1. d razreda, Ante Butorac i Ena Turkalj, izveli su igrokaz „Nema za mačke škole“, a Laura Vugrinović, Ida Valpotić, Ema Filković, Luka Šutić i Petra Desić igrokaz „Uzbuna na radnom stolu“. Ana Klasnić iz 7. f razreda odsvirala je Bachovu skladbu za klavir. Učenice 3. e razreda Lorena Šereg, Sara Požgaj i Lucija Nestić recitirale su nam pjesmicu „Prsti“ i „Kako živi Antuntun“. 2. b razred pripremio nam je čak tri igrokaza. Lana Dobrenić i Lana Vrbanjac izvele su nam igrokaz „Semafor i mrav“, Matej Starman, Eva Vranić i Marija Rimac „Muke zbog jabuke“, a Petra Dobrenić i Helena Matošević „Zec i bijela mrkva“.
Lora Likan Kelentrić, učenica 7. f razreda, na flauti je odsvirala „Tambourine“, F. J. Gosseca, a Mia Kovačić i Katja Cvitanović, učenice 3. d razreda, rekle su nam nešto o „Knjizi“.
Na kraju su podijeljene i nagrade. Ovogodišnji dobitnici su:

  • Darija Nikšić, 2. c za ilustraciju lektire „Tri medvjeda i gitara“
  • Ela Lasić, 2. c za ilustraciju lektire „Poštarska bajka“
  • Kristijan Katulić, 4. d za ilustraciju lektire „Vlak u snijegu“
  • Lora Likan Kelentrić, 7. f za ilustraciju lektire „Zagrebačka priča“.

Pobjednici su nagrađeni knjigama primjerenim za njihovu dob, a ostali sudionici natječaja i svečanosti pohvalnicama i zahvalnicama.
Čestitamo pobjednicima i zahvaljujemo svima koji su sudjelovali te zakazujemo druženje i sljedeće godine. Čitajte i družite se s knjigama i dalje!

Sara Vešligaj

 
18. studenoga – Dan sjećanja na Vukovar PDF Ispis

vukovar-grad-heroj1

vukovar-grad-heroj2 Moja mama rođena je u Vukovaru. Tamo je provela svoje djetinjstvo. A onda je došao taj 18. 11. 1991. Mama mi uvijek priča kako su tada bili prisiljeni izići iz svojih podruma. Vani se nije ništa čulo, ptice nisu pjevale, ljudi su šutjeli... Čule su se samo strašne pjesme i vidjela lica puna mržnje. Strahota rata vladala je Vukovarom... Nakon rata Vukovar je bio razrušen, totalno uništen...zgrade, kuće, ceste... Ljudi su poginuli, protjerani, završili u logoru...Prošle su godine, a Vukovar nije previše oživio. Nadam se da će se Vukovar s godinama sve više oporavljati i da će biti više života i veselja jer Vukovar to zaslužuje. Veselim se sljedećim praznicima koje ću provesti u Vukovaru. Veselim se šetnjama njegovim ulicama, kupanju u Dunavu i najfinijim slavonskim specijalitetima. Veselim se i nadam sretnom Vukovaru jer treba krenuti dalje, ali nikada zaboraviti.

Karla Banić, 8. d

 
Posjet Muzeju krapinskih neandertalaca PDF Ispis

krapina

krapina001 U sklopu terenske nastave iz povijesti i geografije učenici 5.a, b i c razreda posjetili su 6. studenoga 2014. godine Muzej krapinskih neandertalaca.
Cilj posjeta bilo je upoznavanje muzeja koji je proglašen jednim od najmodernijih na svijetu. Učenici su upoznali proces nastanka i razvoja Zemlje, način života krapinskih praljudi (neandertalaca), te razvoj interesa za život i rad ljudi u prošlosti. Učenike su vodile profesorice Valentina Japec i Natalija Kukor.

Dojmovi učenika:

„Najviše mi se svidjelo kada smo se slikali kao neandertalci. Svidio mi se i meteor. Oduševljen sam morskim dimnjakom koji je puštao pravi dim.“

Jakov B. (5. a)

„Svidio mi se film o životu krapinskog pračovjeka, morski dimnjak koji je ispuštao dim i ledeni pod koji pucketa pod nogama kada po njemu hodaš.“

Benedikt R. (5. a)

„Meni se najviše svidjelo to što su figure koje su prikazivale obitelj neandertalca radili oni isti maskeri koji su radili maske za film Gospodar prstenova.“

Klara Z. (5. a)

 
ARRK GORICA - Slavonija Open 2014. PDF Ispis

arrk gorica  

U nedjelju 09.11.2013. održan je 3. kup Hrvatske u akrobatskom rock and rollu u Slavnonskom Brodu, a akrobatski rock and roll klub Gorica se vratio s natjecanja sa 6 medalja! ARRK Goricu predstavljala su 73 natjecatelja, raspoređenih u šest formacija i četiri para.
U kategoriji mini parova na pobjedničko postolje popela su se dva velikogorička para; Ema Pecirep i Valentino Tomić koji su osvojili zlatnu te Laura Majić i Stjepan Zetić koji su osvojili brončanu medalju. U istoj kategoriji natjecali su se i Nika Kmetić i Ernest Matković koji su ušli u polufinale i zauzeli 13. mjesto.
U kategoriji mlađih juniora 2 natjecali su se Lana Hapač i Matija Kmetić koji su turnir završili na 17. mjestu.
Formacija „Točkice“ zauzela je odlično 3. mjesto u kategoriji mini formacija 3 te im je to 8 uzastopna medalja u 2014. godini.
U finalu mini formacija 2 plesale su čak 4 formacije iz ARRK Gorice te su ostvarile sljedeće rezultate: formacija „Rock mustre“ nastupila je u novom sastavu i ponovno osvojila zlatnu medalju, a na pobjedničko postolje popela se i formacija „Super Stars“ koja je osvojila brončanu medalju. Formacija „All Stars“ zauzela je 4. mjesto, a „New Stars“ 7. mjesto.
Najstarije natjecateljice ARRK Gorica, formacija „Unique“ , zauzele su 2. mjesto u kategoriji mini formacija 1 te im je to također 8 uzastopna medalja u 2014. godini.

Velike čestitke svim natjecateljima i nadamo se da će u novoj sezoni osvajati još više medalja!

 
Susret sa spisateljicom Melitom Rundek PDF Ispis

melita rundek  

melita rundek2 Dana 3. studenog 2014. godine našu školu je posjetila spisateljica i knjižničarka Melita Rundek. Ona je napisala nekoliko knjiga za djecu i mlade, a najpoznatije su: Psima ulaz zabranjen i Haj, ja sam online. Nedavno je izdala i novu knjigu pod nazivom Izgubljena u ormaru. Druženje sa spisateljicom smo iskoristili kako bismo joj postavili nekoliko pitanja prije odlaska.

Kada ste zavoljeli književnost i počeli pisati?
Melita Rundek: „Književnost sam zavoljela vrlo rano, u predškolskoj dobi, jer mi je tata redovito kupovao slikovnice i čitao prije spavanja ili mi smišljao priče za laku noć. Također me vrlo rano upisao u knjižnicu pa sam i sama nastavila istraživati carstvo dječje, a kasnije književnost za odrasle. Počela sam pisati rano, u 2.razredu osnovne škole. Tada sam napisala pjesmicu Ti i ja o svojoj prijateljici Renati s kojom sam sjedila u klupi. Pokazala sam pjesmicu učiteljici kojoj se jako svidjela. Ta pjesma je objavljena u školskom listu, doživjela veliki uspjeh i tako je krenula moja spisateljska karijera.“

Što danas čitate i koje pisce cijenite?
Melita Rundek: „Kao učenica sam u stvari voljela lektiru iako to nije popularno priznati. Voljela sam osobito dvije cure, Alisu i Pipi i romane Mate Lovraka te Ivanu Brlić Mažuranić. Danas čitam, kao svaki već probirljivi čitatelj, zahtjevniju, i osobito volim, originalnu literaturu koja eksperimentira sa stilom i formom. Istaknula bih Pamuka koja me oduševljava, Bulgakova, Marinkovića, ali je to dugi niz osobitih, kvalitetnih autora koji bi potrajao i bio duga lista.“

Osim pisanja, imate li još koji hobi?
Melita Rundek: „Osim pisanja slikam, modeliram u glini, bavim se primijenjenom umjetnošću, izrađujem nakit. Do sada sam imala 4 samostalne i jednu skupnu izložbu.“
Što vas je potaknulo da napišete knjigu haj, ja sam online?
Melita Rundek: „Knjiga Haj, ja sam online se naprosto morala pojaviti i drago mi je da sam ju napisala ja. U vremenu prije te knjige nije postojalo naslova koji bi se bavili važnošću drugačijeg odrastanja djece danas - odrastanja uz internet.“

Od svih napisanih knjiga, koji vam je lik najdraži?
Melita Rundek: „Kao pisac, sve svoje likove volim jer jedino tako, nastojeći ih razumjeti, može se napisati dobra priča.“

Kakav biste savjet uputili današnjim mladima?
Melita Rundek: „Mladima bih poželjela da se dosta smiju, da budu uporni i da traže svoje najdraže knjige, svoje najdraže hobije, interese. I svakako treba napomenuti, sve što radite, radite najbolje što možete, a najveće dostignuće koje možete postići je da budete dobri, kvalitetni ljudi.“

Sara Vešligaj

 
Sijač sreće PDF Ispis

sijac srece_01

U ponedjeljak 5. studenog 2014. godine „Sijač sreće“ zasipao nas je lavinom smijeha i veselja. Bio je to naš dragi, i sada već stalni gost, Dubravko Sidor. 

Predstava „Sijač sreće“ vesela je priča o odrastanju ispričana zabavnom glumačkom igrom prema tekstu književnika Božidara Prosenjaka. Knjiga “Sijač sreće” lektirno je štivo za treće razrede osnovnih škola, ulomke knjiga nalazimo i u školskim čitankama.

Svi učenici četvrtih razreda uživali su u ovoj zabavnoj predstavi. Donosimo dojmove:

„Predstava mi se svidjela. Bila je jako zanimljiva, vesela, smiješna i poučna. Ja sam glumila mamu i samo sam vikala: „NE!“. Što god me sin pitao: ne, ne, ne… Tata je bio Petar Leder. Glumac je na početku rekao da je zatvorenik, ali se šalio. Shvatila sam to i ranije, jer da je iz zatvora s njim bi bili i zaštitari.“

Klara Bilać, 4.a

„Bilo mi je jako zabavno. Glumac nas je prevario da je zatvorenik, ali na kraju nam je sam priznao da je to odglumio. Bilo je puno zabave i smijeha. Neki su čak i glumili: Klara Bilać mamu, a Petar Leder tatu. Glumac nam je rekao svoje ime i tako smo ga zvali. Čak je i pjevao. Ne znam za druge, ali meni se svidjelo.“

Karla Cvitanović, 4.a

„Na savršenoj predstavi „Sijač sreće“, lijepo sam se provela. Glumac Dubravko Sidor me je prevario, nasmijao i rasplakao. Najdraži dio mi je bio kada je moja prijateljica vikala na njega. To je bio samo dio predstave. Previše mi se svidjelo!“

Mirna Debeljak, 4.a

„Predstava „Sijač sreće“ mi je bila zanimljiva. Početak je bio najsmješniji. Volim takve predstave. Glumac koji je glumio rekao nam je na početku da je došao iz zatvora, a na kraju nam je priznao da je zapravo slobodan. Nije mi se svidjelo što nas je glumac prevario.“

Marija Jurišić 4.a

 
Posjet džamiji PDF Ispis

posjet dzamiji_01

posjet dzamiji_02 Dana 23. listopada 2014. godine u sklopu nastave katoličkog vjeronauka učenici petih razreda (5.a, 5.b, 5.c) posjetili su džamiju u Zagrebu. Nakon što su u školi učili o religijama imali su priliku susresti se s muslimanima. U džamiji ih je dočekala vjeroučiteljica islamskog vjeronauka te im pokazala molitveni dio u sklopu islamskog centra i pobliže im govorila o islamu. Učenici su postavljali brojna pitanja od toga zašto u džamiji nema slika, kako slave Bajram, koja je razlika između muslimana i kršćana, zašto ne jedu svinjetinu i ne piju alkohol, što vjeruju o životu nakon smrti i brojna druga. Nakon što su poslušali treći poziv na molitvu toga dana zadovoljni su se vratili u školu obogaćeni još jednim susretom, s njima do tada nepoznatim.

Marija Patrlj

 
Misijska krunica na Radio Mariji PDF Ispis

radio marija_1  

radio marija_4 Dana 4. studenog 2014. g. mali misionari osnovne škole Nikole Hribara: Marija Vidović (8.r.), Magdalena Pejić, Marko Kušec, Ivan Karačić i Marija Anđelić, učenici šestih razreda, sa svojom su vjeroučiteljicom Marijom Patrlj gostovali u programu Radio Marije i predvodili  misijsku krunicu. U ovom mjesecu posebno su željeli moliti za sve žive, ali i pokojne misionarke i misionare. Evo dojmova nakon završetka emisije nekih od njih.
Magdalena Pejić: Dok smo se vozili prema Zagrebu osjećala sam blagu nervozu i nestrpljivost, kako će to biti i kako je to na radiju. Ipak sam ja prvi put na radiju. Kad smo došli ljubazno su nas počastili slatkišima i pićem. Kad je počela krunica sva trema je nestala, a nastala posebna ljepota i ugođaj kakav uvijek bude kad se moli krunica. Nadam se da ću opet ići na Radio Mariji moliti krunicu.
Maria Anđelić: Bila sam presretna što je profesorica izabrala mene i još jednu moju prijateljicu, ujedno sam bila uplašena kako će sve to izgledati. Minute koje smo proveli dok smo zajedno molili krunicu, bile su među najljepšim minutama mog života. Svi oni osjećaji strah, smijeh, sigurnost, potpora prelijevali su se u srcu. Lijepo je sudjelovati u molitvi i znati da je Isus tu s tobom. Hvala profesorici Mariji i gospođi Ines koje su bile s nama cijelo to vrijeme i podržavali nas.
Ivan Karačić: Na Radio Mariji molio sam četvrto žalosno otajstvo. Na putu do Zagreba malo me hvatala trema, ali treme sam se riješio smijehom. Kad smo došli na radio počastili su nas keksima, štapićima, sokom, čajem prije i poslije molitve. Naša „emisija“ počela je u tri sata i petnaest minuta. Opet sam imao malu tremu zato što emisija ide uživo, a i zbog toga što to može čuti čitav svijet. Nakon Očenaša trema je nestala, ali na kraju je došao mali problemčić. Kada je voditeljica govorila naša imena počeli smo se smijati… a lampica nikako da se ugasi. Kad se lampica ugasila svi smo prasnuli u smijeh. Nakon toga je došao velečasni Fridl i rekao nam da smo to odlično izveli. Bilo je to jedno nezaboravno iskustvo koje svima preporučujem.

 
Susret s književnicom Mirjanom Mrkelom PDF Ispis

mirjana mrkela

U srijedu 15. listopada 2014. godine posjetili smo Pučko otvoreno učilište u kojem se povodom Svjetskog dana slijepih ili Dana bijelog štapa održala književna tribina na kojoj nam se predstavila Mirjana Mrkela – slijepa književnica iz Zadra. Mirjana Mrkela rođena je 1955. godine, studirala je kroatistiku, radila kao učiteljica, od rane mladosti pisala poeziju. Nakon što je oslijepila i bila umirovljena, intenzivno se počela baviti pisanjem, i to prvenstveno za djecu i mlade. Njezini tekstovi objavljivani su u svim relevantnim dječjim časopisima, a desetak ih je i u čitankama. Poznata je po romanu „Dragi Olivere“, posvećenom Charlesu Dickensu i brizi za djecu bez roditelja koji je 2013. godine dobio nagradu Grigor Vitez . Napisala je i zbirku poezije “Ljubavne pjesme”, roman “Meja mlađa sestra”te pjesmu “Puževi na kiselo” koja je predstavljala Hrvatsku na Pjesničkom turniru Europski vitez poezije u 2013. godini. Njezine tekstove čitala nam je spikerica Hrvatskog radija Ana Marija Štorga, a u glazbenom dijelu nastupio je slijepi student informatologije Franjo Lučić. Tekstovi Mirjane Mrkele svidjeli su nam se, a njezina snaga, upornost, talent i optimizam, usprkos svim teškoćama, uvelike su nas nadahnuli.

 

Karla Parać i Sara Vešligaj, 7. d

 
Shema školskog voća PDF Ispis

shema skolskog_voca Naša škola sudjeluje u programu pod nazivom "Shema školskog voća Europske unije, koji je financiran potporom Europske unije". Program je usmjeren prema usvajanju dobrih prehrambenih navika djece od najranije dobi, koji utječu na kvalitetu života te prema borbi protiv debljine uzrokovane prije svega lošim prehrambenim navikama.
Svim učenicima naše škole osiguran je jedan obrok svježeg voća u tjednu.

 
Naša prva terenska nastava - ZOO vrt - listopad 2014. PDF Ispis

zoo 1  

„Baš je bilo dobro u ZOO vrtu!”, izjavili su prvašići nakon prve terenske nastave na kojoj su naučili zašto postoje zoološki vrtovi, kako se životinje ponašaju u jesen, što se događa s biljkama,  ponovili sadržaje o promjenama u prirodi te što rade ljudi u gradu u jesen. Naučili su kako čuvati prirodu. Osobitu pažnju su morali posvetiti ponašanju u prometu.

 
Sretan ti rođendan, školo! PDF Ispis

Susret s roditeljima

U petak, 13. prosinca 2013. godine, petaši i šestaši priredbom su čestitali 30. rođendan našoj školi. Veselo, maštovito, poučno i zabavno svi su, na svoj način, školi uputili najljepše želje. Nakon priredbe uslijedilo je druženje učenika, roditelja i učitelja. Plesalo se, veselilo i slavilo do kasnih večernjih sati. Roditelji su, osim plesačkih sposobnosti, pokazali i zavidno znanje u kvizu, a oni najsretniji (čitaj-najznalci) kući su ponijeli i prigodne nagrade. Svi su zaključili da bi ovakvo druženje svakako trebalo i ponoviti.

 
<< Početak < « 31 32 33 » > Kraj >>

Stranica 33 od 33

Naši filmovi

You need Flash player 6+ and JavaScript enabled to view this video.






Slučajna slika

slucajna8.jpg

Erasmus+ partner

erasmus (3).jpg

Anketa

Internet najradije koristim za?
 

Statistike posjeta

Posjeta danas:8
Posjeta jučer:276
Posjeta ovaj mjesec:2181

Pročitajte još i ovo!